Постављено у Зоологија дана: 6.мар 2009.
U periodu od 16. do 26. jula 2005. godine vršeno je istraživanje faune i beležena brojnost dnevnih leptira (familija Papilionideae, Pieridae, Nymphalidae, Satyridae, Hesperiidae i Lycaenidae) u okolini sela Miroč (istočna Srbija). Ukupno je nađeno 48 vrsta leptira, koje su već zabeležene u Timočkoj Krajni na drugim lokalitetima. Najveću rojnost imale su vrste: Maniola jurtina, Melanargia galathea i Brenthis daphne.
Цео текст »
Постављено у Зоологија дана: 25.феб 2009.
Na osnovu kvantitativnog sastava faune leptira mogu se pratiti migracije leptira, odrediti staništa pojedinih vrsta, eventualno opadanje broja jedinki u populaciji i preduzimanje mera zaštite, dok na osnovu kvalitativnog sastava faune leptira upotpunjujemo ranije radove o faunistici leptira.
Prethodna istraživanja su rađena na teritoriji Ljubovije i Petnice i pronađeno je 64 vrsta (Nedeljković, 1993), kao i u dolini reke Gradac (Ranđelović, 1997) pri čemu je nađeno 38 vrsta, od kojih su sve već zabeležene u ranijem projektu. Očekivano je da će vrste: Melanargia galathea, Maniola jurtina, Archania levana, Brentis daphne imati najveću brojnost (Ranđelović, 1997, Nedeljković, 1993).
Cilj je da se ovi raniji podaci potvrde brojčanim vrednostima i da se upotpuni slika o kvantitativnom sastav dnevnih leptira.
Цео текст »
Постављено у Ботаника, Програмирање, Фармација дана: 2.феб 2009.
Kako raste naše znanje, raste i potreba za njegovom sistematizacijom, kao i problemi pristupa znanju. Na ove probleme nije imuna ni botanika, zbog čega su činjeni različiti pokušaji sistematizacije znanja o biljkama. Od Teofrasta do danas broj poznatih biljnih vrsta povećao se sa 500 na približno dvestapedeset hiljada. Determinisanje nije cilj po sebi, već samo alat za pristup informacionom sistemu. Determinacija je sastavni deo taksonomije i bazira se na sistemu klasifikacije. Danas je sve veća uloga računara u svakodnevnom životu, a Internet je posato izvor informacija kakav je bila Aleksandrijska biblioteka.
Цео текст »
Постављено у Биологија, Медицина дана: 23.јан 2009.
Moderna medicina je toliko skupa da se jedva održava i u razvijenim državama, a takoreći potpuno nedostupna većini ljudi u svetu. Lečenje biljem bilo je praktikovano još kod starih civilizacija Vavilona, Egipta, antičke Grčke i Rima. Istočnjački koncept očuvanja zdravlja podrazumeva jačanje unutrašnjih, prirodom stvorenih i već postojećih odbrambenih snaga organizma. Suština te koncepcije je da telo ima prirodnu sposobnost da se brani i izbori sa nosiocima bolesti. Lečenje stiže spolja a isceljenje iznutra. Isceljenje podrazumeva stvaranje celovitosti, odnosto uspostavljanja jedinstva i ravnoteže i efikasno delovanje svih sistema u organizmu.
Цео текст »
Постављено у Биологија, Медицина дана: 15.јан 2009.
Pneumonija je akutno, najčešće infektivno zapaljenje plućnog parenhima koje zahvata alveolne prostore i intersticijum (prostor između alveola) pluća. Kada su upalom zahvaćene alveole jednog ili više plućnih lobusa, oboljenje se naziva lobusna pneumonija. Kada su zahvaćene alveole jednog segmenta, pneumonija se karakteriše kao segmentna ili lobulusna, a kada je zapaljenje lokalizovano u više lobulusa istovremeno govori se o bronhopneumoniji. Ova bolest predstavlja najopasnije oboljenje respiratornog sistema i može biti uzrokovana različitim mikroorganizmima. Javlja se u svim starosnim dobima, a posebno kod osoba sa različitim hroničnim bolestima i oštećenjima imunog sistema.
Цео текст »
Постављено у Биологија, Медицина дана: 15.јан 2009.
Malarija je infektivna obligatno vektorska bolest koju izaziva sićušni parazit Plasmodium i to bilo koja od četiri vrste, koliko ih i postoji. Malarija predstavlja “kraljicu tropskih bolesti” i ona je najrasprostranjenija tropska bolest. Malariju izaziva sićušni parazit Plasmodium i to bilo koja od četiri vrste, koliko ih i postoji. Svaka od ovih vrsti ima svoje specifičnosti, bilo prema reakciji na medikamente ili prema lokaciji u organizmu nakon infekcije, ali i prema efektima koje ima po zdravlje čoveka.
Цео текст »